150 godina Vladimira Nazora, 30 godina Nazorovih dana

Ni u ovoj godini ne manjka važnih kulturnih obljetnica. U Splitu i Postirima obilježena je 150. godišnjica rođenja Vladimira Nazora i 30. godina Nazorovih dana. Nazorov bogat opus, uronjen u sredozemni kulturni krug, hrvatsku usmenu književnost i predaje te hrvatsku povijest, nesumnjivo je jedna od neizostavnih i neiscrpnih kulturnih i književnih tema u kojoj se uvijek može pronaći nešto novo. To je slučaj sa svim istinskim kanonskim piscima, a Nazor svakako jest dio hrvatskog kanona. Jedan proučavatelj književnosti napisao je da staviti kanonskoga pisca na popis školske lektire znači učiniti veliku nepravdu, jer se time stvara netrpeljivost učenika prema njihovim djelima koja „moraju“ pročitati.

Učenici ispred rodne kuće Vladimira Nazora u Postirima na Braču

Ovogodišnje jubilarno izdanje Nazorovih dana, koje podržava i Hrvatski sabor, bilo je posebno bogato

Bista Vladimira Nazora u Postirima

Tri desetljeća uz Nazora

Ipak, Nazorovi dani, prosvjetno-kulturna manifestacija posvećena Nazorovu liku i djelu, takvo stajalište posve opovrgavaju. Ovogodišnja manifestacija, održana pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora te pod nazivom Tri desetljeća kulturnog nasljeđa – Nazor i suvremena Hrvatska, privukla je mnoštvo učenika iz cijele Hrvatske koji pohađaju škole s Nazorovim imenom. To je u razgovoru za Vijenac potvrdila i Sanja Nejašmić, ravnateljica OŠ Vladimira Nazora u Postirima. „S obzirom na velik broj prijavljenih učenika iz cijele Hrvatske, rekla bih da je interes za proučavanje Nazorova djela, kao i motivacija Nazorovim tekstovima na literarnim i likovnim natječajima zadovoljavajuća“, izjavila je, istaknuvši važnost učitelja te pozitivan učinak dramatizacija Nazorovih djela u nastavi Hrvatskoga jezika na razvoj učeničkih kompetencija, kreativnosti izražavanja, što doprinosi poboljšanju govornih i izražajnih sposobnosti i poticanja kreativnoga razmišljanja. „Objavljena su dva zbornika učeničkih radova, jedan s likovno-književnim radovima i drugi s isključivo književnim radovima. U pripremi je i treći zbornik, ali i kratki osvrt na dramatizirane Nazorove tekstove koje smo realizirali tijekom 30 godina. To su recitacije, recitali, scenski prikazi i predstave, kao doprinos učenju i očuvanju hrvatskoga jezika“, objasnila je Sanja Nejašmić.

Sanja Nejašmić ujedno je istaknula i 19. književni natječaj Nazor i mi za učenike osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj, hrvatskih škola i društava u iseljeništvu, koji je realiziran u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, čime se ponovno potvrđuje nezamjenjivost hrvatskoga jezika kao ključne poveznice između domovinske i iseljeničke Hrvatske.

Tu je i likovni natječaj Sunčeva carevina za učenike osnovnih škola u Hrvatskoj, a poticaje i motivaciju učenici su, uz pomoć mentora, trebali pronaći u Nazorovoj poeziji i prozi: u pjesmi Maslina i Cvrčak te proznim djelima Bijeli jelen, Anđeo u zvoniku i Voda. „Uz natječaje objavljene za učenike, naša je želja poticati mlade na kreativnost i stvaralaštvo, ali i doprinijeti lokalno na stvaranju kulturnih programa i poticaja na stvaranje, ne samo onih koji su u sustavu obrazovanja, nego i svih ostalih. Već šest godina objavljujemo književni natječaj Književno stvaralaštvo otoka Brača za sve one koji su vezani za Brač, a uz slobodne teme potiče se pisanje na čakavskim govorima otoka Brača“, naglasila je Sanja Nejašmić u razgovoru, u kojem smo se dotaknuli i prijevoda Nazorove pripovijetke Anđeo u zvoniku na engleski. To je za sada jedina njegova pripovijetka prevedena na engleski, no naša nam je sugovornica istaknula da je nose kao poklon partnerima kada god idu u posjete i gostovanja putem Erasmusa. To je hvalevrijedan iskorak kojim se hrvatska književnost i kultura počinje polako predstavljati zapadnim državama. „Upravo su nas takva iskustva navela da u sklopu Učeničke zadruge oformimo izvannastavnu aktivnost Mali turistički vodiči koji kroz turističku turu Postira, mjesto rođenja Vladimira Nazora učenicima i gostima pričaju crtice iz Nazorova života, o Postirima i to šetnjom od njegove rodne kuće, preko spomen-biste, škole, sve do zvonika, pa nam se ponekad posreći da se baš kada prođemo ispod njega, oglase zvona kao u pripovijetci Anđeo u zvoniku.“

Suradnje od višestruke važnosti

Sanja Nejašmić ujedno je istaknula i suradnju s Filozofskim fakultetima u Splitu, Zagrebu i Zadru kao višestruko važnu. „To su fakulteti koji obrazuju i formiraju buduće učitelje, naše buduće djelatnike i kontinuirano doprinose znanstvenom usavršavanju učiteljskog kadra. Ove je godine uz stručni skup, koji je organiziran u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, održan i znanstveni kolokvij koji je organizirao Filozofski fakultet u Splitu, točnije Odsjek za hrvatski jezik i književnost. Istaknula bih i suradnju s Umjetničkom akademijom u Splitu, Odsjekom za glumu te s Glazbenom školom Josipa Hatzea iz Splita koji redovito sudjeluju u programima Nazorovih dana.“

Ovogodišnji program započeo je 19. svibnja svečanim otvaranjem u Koncertnoj dvorani „Ivo Tijardović“ u Hrvatskom domu Split, na kojem su osnovnoškolci i srednjoškolci recitirali i izvodili uglazbljene Nazorove pjesme pod vodstvom svojih mentora i mentorica. Predvečer je održan susret u školskoj knjižnici OŠ Vladimira Nazora u Postirima, gdje su predstavljeni radovi prispjeli na natječaj Književno stvaralaštvo otoka Brača, uz nastup učenika dislociranih odjela u Postirima GŠ Josipa Hatzea. Idućeg je dana održana sveta misa zadušnica i prigodno polaganje vijenaca i cvijeća na Nazorovu bistu i njegovu rodnu kuću, uz izložbu učeničkih radova pristiglih na likovni natječaj Sunčeva carevina i proglašenje najboljih.

Svečana akademija Nazoru u čast

Predvečer istoga dana održana je svečana akademija, s prigodnim učeničkim i folklornim nastupima. Stručni skup Nazorovo djelo u kontekstu suvremene hrvatske književnosti održan je 21. i 22. svibnja, a 22. svibnja održan je i znanstveni kolokvij u organizaciji FFST-a, na kojem su, među ostalim, govorile Lucijana Armanda Šundov, Bruno Ćurko, Gordana Laco s Filozofskoga fakulteta u Splitu, Sanja Knežević s Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, Cvijeta Pavlović s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu te Hrvojka Mihanović-Salopek iz DHK i HAZU. U sklopu kolokvija održana je i promocija knjige Jadranskih sirena zov. Riječ je o antologiji hrvatskih pjesnikinja iz Dalmacije, te kolijevke hrvatske državnosti i hrvatske književne riječi kojoj je i Nazor dao velik doprinos, proživjevši svoj život u drevnom i lijepom jeziku Hrvata, kojemu je drugi Bračanin, Drago Štambuk, uobličio Zlatnu formulu ča-kaj-što, koja je apostrofirana i u Zakonu o hrvatskom jeziku. Brač je time nesumnjivo postao jednim od bitnih sidrišta hrvatskoga jezika, kako to Nazorovi dani zorno predočuju, mjesto na kojem se hrvatski jezik preporađa i živi.